Zelena agenda za Zapadni Balkan trebalo bi da se fokusira na uštedu i razvoj obnovljivih izvora energije, podsticanje održive ekonomije i očuvanje bogatog regionalnog biodiverziteta, navodi se u predlogu organizacija civilnog društva upućenom Evropskoj komisiji. S obzirom na relativno mali broj stanovnika, 18 miliona, promene u regionu trebalo bi da budu daleko lakši posao nego u većim ekonomijama, ukoliko se sprovedu efikasno, uz istinsku političku doslednost i regionalnu saradnju, stav je civilnog sektora. Među potpisnicima predloga su i Mladi istraživači Srbije.

“Zelena agenda” je osmišljena kao plan za zemlje zapadnog Balkana, koji je Evropska unija najavila krajem 2019. godine. On je deo šire strategije izložene u dokumentu “Evropski zeleni plan”, koji predviđa ekološku i energetsku saradnju s ovim zemljama kako bi se smanjila upotreba tehnologija poput uglja, nafte i mazuta.

Organizacije civilnog društva neretko igraju ključnu ulogu u uvođenju, realizaciji i nadgledanju novih regulacija u oblasti zaštite životne sredine. S obzirom na to, njihovo iskustvo na terenu trebalo bi da posluži u stvaranju značajne ekološke strategije koja će se dotaći suštinskih problema.

“Ističemo da Zelena agenda treba da dobije posebnu pažnju, budući da održivost do sada nije prepoznata kao prioritet. Bitno je shvatiti da agenda nije puki skup zabrana i ograničenja, već sjajna prilika da poboljšamo kvalitet života za sve građane Zapadnog Balkana i stanemo na čelo trke ka održivoj Evropi,” navodi se u predlogu.

Organizacije civilnog sektora navele su neke od glavnih stavki na kojima bi trebalo da se bazira Zelena agenda.

Kao prvi prioritet, istaknuto je smanjenje emisija štetnih gasova (dekarbonizacija) s rokom do 2050. godine. U praksi, to bi značilo brz prelazak sa uglja, nafte i gasa na održive izvore energije. Neki od načina da se smanje štetne emisije uključuju i povećanje energetske efikasnosti, bavljenje energetskim siromaštvom koje je široko zastupljeno na Zapadnom Balkanu, kao i optimizaciju šireg energetskog sistema.

Jedan od načina da se smanji emisija štetnih gasova jeste cirkularna ekonomija, koju organizacije civilnog društva vide kao važan deo Zelene agende. Ona se zasniva na održivoj proizvodnji kroz podršku upotrebe sekundarnih sirovina i razvijanje efikasnog sistema upravljanja otpadom.

Zagađenje, kao jedan od gorućih problema na Zapadnom Balkanu, trebalo bi da bude predmet stroge kontrole i sankcionisanja u skladu sa direktivama Evropske unije, ističe se u dokumentu. Jedan od predloga jeste i razvoj javno dostupnih sistema za praćenje nivoa zagađenja i njegovog porekla.

Održiva poljoprivredna proizvodnja i razvoj ruralnih područja bi takođe trebalo da zauzmu važno mesto u okviru Zelene agende. Ona podrazumeva strog zakonski okvir i standarde za očuvanje zemljišta, uključujući smanjenu upotrebu sintetičkih hemijskih pesticida i đubriva, kao i širenje područja za organsku proizvodnju.

Podsticanje i očuvanje biodiverziteta je još jedan zapostavljen sektor ekoloških reformi, s obzirom na velik broj osetljivih i bogatih ekosistema na Zapadnom Balkanu koji nisu pod adekvatnom zakonskom zaštitom.

Organizacije civilnog sektora osvrnule su se i na probleme s finansiranjem ekoloških projekata, kao i važnu ulogu građanskog aktivizma u oblasti zaštite životne sredine.

“Važno je istaći da mnogo problema sa javnim finansijama u ovom sektoru vuče korene iz neadekvatne hijerarhije prioriteta i rasipanja sredstava – a ne iz pukog nedostatka novca. Zato je bitno prestati sa izgradnjom infrastrukture koja nije u skladu sa energetski efikasnom, cirkularnom ekonomijom,” navodi se u apelu.

Potpisnici predloga pozvali su Evropsku komisiju da organizuje kvartalne sastanke sa briselskim predstavnicima civilnog sektora za Zapadni Balkan, kao i da u dijalog o detaljima “Zelene agende” uključi organizacije iz regiona.

Više detalja o predlozima za “Zelenu agendu” pronađite na ovom linku.

April 16, 2020